Zemljovid - Hrvatska Boka (Boka)

Hrvatska Boka (Boka)
Hrvatska Boka (srpski: Boka, mađarski Bóka) je naselje u Banatu, u Vojvodini, u sastavu općine Sečanj.

Odlukom Marije Terezije iz 1778. godine znatni dio posjeda zagrebačkoga biskupa i turopoljskog plemstva trebao je biti ustupljen vojnoj upravi. Nakon dugogodišnjih pregovora postignut je sporazum 1801. kojim su oštećeni plemići dobili posjede u Banatu među kojima i Hrvatsku Boku.

Mjesni Hrvati su ovdje doselili iz područja Pokuplja i Turopolja nakon upravne reorganizacije koja je uslijedila nakon oslobađanja velikih područja dobivenih Karlovačkim mirom.Na ovo područje su došli jer im nove vlasti na njihovoj izvornoj zemlji nisu priznavale dotadašnje povlastice. Doselila je ih Zagrebačka biskupija kojoj su do tada pripadali. Budući da je ovo područje dobila kao naknadu za oduzeta imanja, predije, koje su vlasti oduzele i novom državnom upravnom organizacijom dodijelile Vojnoj Krajini, biskupija je svoje podanike preselila ovdje. Motiv je bio što nove vlasti u Pokuplju nisu priznavale plemićka prava dotadašnjim stanovnicima na tom prediju (predijalcima), čiji je dotadašnji vlasnik bio zagrebački biskup.

Da bi sačuvali svoja prava, u dogovoru s biskupom odlučili su se preseliti u Banat. Preseljavanje je trajalo od 1788. do 1801. godine. U Boku su došle porodice Matanović, Ilijević, Filković, Žunac, a u Neuzinu Berković i Miksić. Hrvati iz Boke govore kajkavskim narječjem.

O tome svjedoče i neka imena, na primjer selo Kaptalan kod Modoša - to jest Kaptol (mađarski: Káptalan, Módos, hrvatski danas Busenje, Jaša Tomić). Selo se je tada dijelilo na Hrvatsku i Srpsku Boku. Prema popisu stanovništva iz 1910. godine u naselju je živjelo 2.975 stanovnika od čega 624 Mađara, 620 Hrvata, 261 Nijemac i 1.397 Srba. Prema vjeroispovijesti 1.437 rimokatolika, 37 evangelika i 1.457 pravoslavaca.

 
Zemljovid - Hrvatska Boka (Boka)
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Srbija
Zastava Srbije
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Sjevernom Makedonijom i Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-Vardarska i Moravsko-Nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije.

Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi.
Valuta / Jezik  
ISO Valuta Simbol Significant Figures
RSD Srpski dinar (Serbian dinar) дин or din. 2
ISO Jezik
BS Bošnjački jezik (Bosnian language)
HU Mađarski jezik (Hungarian language)
SR Srpski jezik (Serbian language)
Neighbourhood - Zemlja (geografski pojam)  
  •  Albanija 
  •  Bosna i Hercegovina 
  •  Bugarska 
  •  Crna Gora 
  •  Hrvatska 
  •  Kosovo 
  •  Mađarska 
  •  Rumunjska 
  •  Sjeverna Makedonija